Crnogorska panevropska unija je ugostila predsjednika Skupštine Udruženja paraplegičara Podgorica, gospodina Nebojšu Miranovića. Teodora Lađić, projektna menadžerka CPEU i članica Predsjedništva Mladih CPEU u razgovoru sa Nebojšom Miranovićem podijelila je iskustva, vrijednosti i dosadašnji rad CPEU, kao i osvrnula se na odnos CPEU, ali i društva prema licima sa invaliditetom.
„Poštovani, u prilogu možete pročitati intervju sa g-đicom Teodorom Lađić, projektnom menadžerkom Crnogorske panevropske unije i članicom Predsjedništva mladih CPEU, na temu “Osobe sa invaliditetom – saradnici ili marginalizovana grupa?” sa kojom je razgovor vodio predsjednik skupštine Udruženja paraplegičara Podgorica g-din Nebojša Miranović.
Na samom početku razgovora, zamolio bih Vas da naše čitaoce u kratkim crtama upoznate sa organizacijom, Crnogorska panevropska unija kao i aktivnostima mladih kao dijela organizacije
Udruženje “Crnogorska paneuropska unija” (CPEU) je nevladina, dobrovoljna i neprofitna organizacija koja radi na promovisanju i postizanju ciljeva navedenih u Strazburškim Deklaracijama Međunarodne panevropske unije od 1974. i 1995. godine. Crnogorska paneuropska unija (CPEU) osnovana je 17. maja 2016. godine u Podgorici. CPEU je postala punopravni član Međunarodne panevropske unije- najstarijeg pokreta evropskog ujedinjenja, kao organizacija produžnica koja djeluje u Crnoj Gori i jedna od najmlađih članica Panevropske unije. Nadalje, CPEU je kompletirala svoju organizacijsku strukturu 14. novembra 2016. godine osnivanjem CPEU Mladih na Konvenciji o osnivanju. Vođstvo Mladih izabrano je kao osnovni preduslov za njihov budući rad unutar organizacije CPEU. Mladi su jako uključeni u rad CPEU, oni su inicijatori, između ostalog, tradicionalnog događaja CPEU “Debate sa evropskim ambasadorima” koji vrlo uspješno sprovode. Štaviše, mladi čine vrlo bitan dio strukure Crnogorske panevropske unije.
Kada se pomenu osobe sa invaliditetom, kakvu asocijaciju imate?
U suštini nemam neku specifičnu asocijaciju, jer su osobe sa invaliditetom ljudi kao i svi mi drugi. Ono čega sam svjesna jeste da je njima potrebna sredina koja će razumjeti i prepoznati njihove potrebe i pružiti im mogućnosti za nesmetano razvijanje i ostvarivanje svojih prava, kako bi mogli na pravičnim osnovama učestovati u društvenim procesima.
Recite mi, da li ste i u kojoj mjeri kao gradjanin, do sada bili u kontaktu sa osobama sa invaliditetom?
Bila sam u kontaktu sa osobama sa invaliditetom kroz svoje obrazovanje (formalno i neformalno), kao i kroz profesionalni angažman i u svakodnevnom životu. Sa druge strane, drago mi je da vidim da se mnogo crnogorske institucije trude da u procesu planiranja i razvijanja svojih aktivnosti uključe i potrebe osoba sa invaliditetom, kako bismo mi ostali građani mogli imati veću interakciju sa njima i omogućili im bolju uključenost u društveni život Crne Gore.
Da li je Crnogorska panevropska unija otvorena za prijem i saradnju lica sa fizičkim invaliditetom, koji imaju adekvatne stručne reference?
Crnogorska panevropska unija je organizacija koja njeguje evropske vrijednosti i teži promovisanju istih na prostoru Crne Gore. S tim u vezi CPEU teži da približi proces evropskih integracija Crne Gore svim građanima, te da kroz svoje aktivnosti inkluzivno djeluje i da učesnici događaja budu i osobe sa invaliditetom, kao i druge osobe marginalizovane u društvu. U tom pogledu CPEU je otvorena za saradnju sa licima sa fizičkim invaliditetom.
Da li ste Vi lično imali kao saradnika, osobu sa fizičkim invaliditetom?
Nažalost, nisam još uvijek u profesionalnom smislu. Međutim, trebate imati u vidu da sam ja neko ko je nedavno počeo sa profesionalnim angažmanom u CPEU, gdje je ujedno i moj prvi angažman te vrste. Sa druge strane, tokom svog obrazovanja u Crnoj Gori i Njemačkoj, imala sam prilike da sarađujem sa kolegama koje su imale fizički invaliditet, te da je saradnja bila vrlo uspješna.
Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i u skladu s tim perspektive ekonomske integracije osoba sa invaliditetom u našoj drzavi?
Crnogorska ekonomija je eurizovana i otvorena, okrenuta pretežno ka sektoru usluga i privlačenju direktnih investicija. Ostvaruje solidne stope rasta, ali naravno, uvijek zelimo i nadamo se da će se taj proces dalje ubrzati i da će razvijenost naše ekonomije i životni standard biti još bolji. Pristupanjem EU, postepeno usvajamo i njene standarde, a nadati se da će se kroz taj proces i naša ekonomija brže razvijati i kreirati dovoljan broj radnih mjesta i mogućnosti, za sve njene građane.
U kojoj mjeri, možete posredstvom medija dobiti informaciju o integracijama osoba sa invaliditetom kao i o njihovim radnim mogućnostima?
Crna Gora preko Vladinog programa stručnog osposobljavnja visokoškolaca i preko generalne politike zapošljavnja intezivno radi na povećavanju mogućnosti zapošljavanja osoba sa invaliditetom i vide se jasni pomaci kada je u pitanju broj osoba sa invaliditetom koje rade. Svakako da se na tome još mnogo treba raditi, ali bitno je da država prepoznaje bitnost ovih interesa i potrebe stvaranja uslova za rad lica sa invaliditetom. Medijski prostor u Crnoj Gori daje prostora temama koje se tiču podizanja svijesti javnosti o interesima, potrebama i pravima lica sa invaliditetom.
U kojoj mjeri Vam je bliska mogućnost da kao eventualni poslodavac zaposlite osobu sa invaliditetom koja ima adekvatno obrazovanje za posao za koji aplicira?
Crnogoska panevropska unija je mlada organizacija, koja postoji tek tri godine, ali koja je za to vrijeme ostvarila uspjeh i prepoznatljivost u Crnoj Gori, ali i u Evropi. Međutim, CPEU nema velike kapacitete i u tim smislu do sada nije imala otvorenih konkursa za rad, već je putem svog mnogobrojnog članstva pronalazila ljude voljne da zajedno rade u cilju ostvarenja zacrtanih planova. Nadalje, CPEU je i dio programa Vladinog stručnog osposobljavanja visokoškolaca pa i na taj način se trudi da upotpuni svoje ljudske resurse. Međutim, upravo iz ovih razloga nije bila u situaciji da zapošljava mimo ovih struktura. Sa druge strane, članstvo u CPEU je otvoreno za sve zainteresovane strane koje vjeruju u ideju Panevropskog pokreta i koje bi htjele pomoći u ostvarenju CPEU ciljeva.
Kako, kao građanin Podgorice, ocjenjujete pristupačnost gradske sredine za osobe sa fizičkim invaliditetom?
Podgorica iz godine u godinu postaje pravi evropski grad i teži jasnom planskom razvijanju uz primjenu međunarodnih i evropskih standarda. Sa druge strane, i građani Podgorice postaju sve osvešćeniji kada je u pitanju sredina u kojoj žive i o potrebama drugih sugrađana, te na taj način i oni značajno pomažu da Podgorica bude grad pristupačan svima. Svakako, veliki broj ustanova, institucija i drugi objekti/mjesta i dalje nisu u potpunosti opremljeni da obezbijede osobama sa invaliditetom uslove koji će im omogućiti nesmetano funkcionisanje.
Da li Vam je prihvatljiva mogućnost da dio Vašeg slobodnog vremena izdvojite za volontiranje u organizacijama koje se bave zaštitom lica sa fizičkim invaliditetom?
Do sada sam se trudila da svoje vrijeme obogatim aktivnostima koje će potpomoći moj razvoj, kao i svako drugi, ali svakako bi mi bila i više nego prihvatljiva mogućnost da dio mog slobodnog vremena izdvojim za volontiranje u organizacijama koje se bave pružanjem pomoći i zaštite drugih lica, jer na taj način potpomažemo razvoj drugih i time razvijamo osjećaj solidarnosti, i na kraju budimo ono što mi jesmo u suštini, ali ponekad u mnoštvu obaveza i brzom načinu života zaboravimo, a to je da smo svi ljudi.“