Hrvatska panevropska unija organizovala je međunarodnu konferenciju “Sto godina nakon Prvoga svjetskog rata: istorijsko nasleđe i perspektive Evropske unije” u Zagrebu 19.-21. oktobra 2018. godine.
Delegacija Crnogorske panevropske unije je učestovala na konferenciji, dok su među učesnicima bili i predsjednik HPEU Mislav Ježić, predsjednik Međunarodne panevropske unije Alain Terrenoire, glavni sekretar Međunarodne panevropske unije Pavo Barišić, predstavnici panevropskih organizacija iz drugih država jugoistočne Europe, ali i Evrope u cjelini, zatim predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Marija Pejčinović Burić, izaslanik predsjednice RH Mate Granić, europarlamentarci iz Hrvatske, Njemačke i Slovačke, predstavnici Fondacije Konrad Adenauer i Fondacije Hans Seidel i drugi. U sklopu konferencije je organizovan poseban blok izlaganja u kojem su govorili predsjednici i predstavnici Mladih Panevropa iz nekoliko zemalja.
Na kraju konferencije usvojena je Deklaracija učesnika sa ključnim porukama za dalji razvoj i napredak regiona, ali ohrabrenjima prema Evropskoj uniji u ključnim godinama za njen dalji razvitak.
DEKLARACIJA
„Mi, sudionici međunarodne paneuropske konferencije u Zagrebu 2018., iz Francuske, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske, izjavljujemo
- da podržavamo tijela Europske unije, sve države članice i države na putu u članstvo u Europskoj uniji u procesima jačanja Europske unije kao subjekta međunarodne politike koji može ravnopravno zastupati interese svojih građana u odnosima s velikim silama u svijetu, kao i voditi miroljubivu politiku u svijetu, u skladu s mirotvornom zamišlju i razlozima zbog kojih je Unija i stvorena,
- da se zauzimamo za razvijanje jedinstvene gospodarske, vanjske i obrambene politike Europske unije da bi bila dorasla svojoj zadaći,
- da ohrabrujemo političke predstavnike Europske unije da gubitak Ujedinjenoga Kraljevstva kao članice iskoriste s druge strane za ostvarivanje integriranije i funkcionalnije Europske unije kao političkoga, gospodarskoga i kulturnoga subjekta, kakav se do sada nije uspio ostvariti,
- da se zalažemo za jedinstvenu Europsku uniju, za koheziju, solidarnost i zajednički razvoj, i pozivamo tijela Europske unije da ne stvaraju podjele među članicama po brzini, po valuti ili po planovima različita stupnjevanja razvoja naobrazbe i znanosti, ili gospodarstva u različitim dijelovima Unije,
- da podržavamo što skorije uključenje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor jer je sloboda kretanja za europske građane izraz europskoga jedinstva,
- da podupiremo nastavak procesa proširenja Europske unije na zemlje koje su na putu pridruživanja, kao što su: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija, pa pozivamo tijela i ustanove Europske unije da im pomognu u ispunjavanju kriterija za pridruživanje, te da im se omogući pridruženje kako koja ispuni te uvjete,
- da pozivamo Grčku i Makedoniju da sporazumom na obostranu korist riješe spor oko imena zemlje na način koji neće vrijeđati ničije nacionalne osjećaje, i pritom pozivamo Grčku da prekine s blokadom Makedonije na putu pridruživanja Uniji, a Makedoniju da ne povisuje napetosti bez dostatna razloga i ne propusti trenutak za rješenje spora,
- da apeliramo na vlade i sve političke predstavnike zemalja Jugoistočne Europe da razvijaju dobrosusjedske odnose suradnje i uzajamna poštovanja, da se ne služe retorikom ekspanzionizma, hegemonije, asimilacije ili nesnošljivosti i ne potiču konfliktne procese među zemljama ili narodima i manjinama u vlastitoj zemlji, nego da prepoznaju da su suradnja, uzajamno poštovanje i solidarnost među narodima, građanima u društvu, među vjerama i političkim svjetonazorima, i kada se razlikuju, put prema miru i napretku, a time i prema integraciji u Europsku uniju,
- da pozivamo političke predstavnika svih europskih zemalja da se založe za solidarnost u europskim društvima i za ostvarenje slobodnoga tržišta regulirana socijalnom i ekološkom politikom i zakonodavstvom, kako su otci osnivači i zamišljali ujedinjenu Europu, i kakvu ju njihovi nasljednici trebaju ostvarivati za građane Europe i za buduće generacije,
- da ohrabrujemo političke predstavnike Europske unije da pronalaze najprimjerenija civilizirana rješenja za uklanjanje uzroka velikih migracijskih valova i za pomoć emigracijskim zemljama u takvu razvoju koji tomu cilju može voditi na zajedničku korist Europe i njenih susjeda u Africi i Aziji,
- da se zalažemo za očuvanje europskoga identiteta, koji je uvijek bio otvoren obogaćivanju susretima s drugim kulturama i dijelovima svijeta, i za očuvanje dobre klasične naobrazbe u zajedničkoj europskoj grčkoj, rimskoj i kršćanskoj baštini, kao i u posebnim nacionalnim kulturama te u njegovanju višejezičnosti, uz neophodan razvoj najsuvremenije znanstvene i tehnološke naobrazbe, a da se protivimo njihovu ugrožavanju nepromišljenim ili neodgovornim reformama, jer se bez njih ne može osigurati budućnost Europske unije u dinamičnom tehnološkom napretku, a bez gubitka vrijednosti i identiteta,
- da se zauzimamo za skrb za obitelj kao stanicu društva bez koje nema budućnosti, osobito u Europi koja postaje kontinent staraca, ili u Hrvatskoj u kojoj se gradovi i sela ispražnjuju iz godine u godinu, da smo zabrinuti zbog ideologija koje mrze obitelj, i da smatramo da odgoj za ljubav koja poštuje drugu osobu i za obitelj predstavlja, uz odgoj za poštovanje prirode i svega stvorenja, najznatniji dio poželjnoga građanskoga odgoja i kulture života u današnjem svijetu.“
