Održana treća međunarodna žan Mone konferencija o komuniciranju evropskih integracija u organizaciji Crnogorske panevropske unije u podgorici

Održana treća međunarodna žan Mone konferencija o komuniciranju evropskih integracija u organizaciji Crnogorske panevropske unije u podgorici

Podgorica, (MINA) – Evropska unija (EU) se mora konsolidovati da bi bila veća i snažnija, a integracija država Zapadnog Balkana učvrstiće stabilnost evropskog kontinenta, ocijenjeno je na otvaranju konferencije pod nazivom Za Evropu: naučene lekcije komuniciranja procesa evropskih integracija u region, koja se održala 7-9 juna 2019. godine u Podgorici.

Konferenciju je u Podgorici organizovala Crnogorska panevropska unija u okviru Žan Mone projekta “Komuniciranje Evrope u panevropskim društvima” 2017-2019, a sufinansiralo Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Drljević kazao je da je kroz istoriju EU, politika jedinstva prepoznata kao jedan od ključnih mehanizama za uspostavljavanje mira, prosperiteta i otpora od konflikta, a da je, tek nešto kasnije, dobila obrise političkog projekta koji se, pored brojnih izazova, i danas uspješno sprovodi.

„U današnjim okvirima, kada EU čini 28 uticajnih zemalja Starog kontinenta, njena vrata su i dalje, čvrsto vjerujem, „širom“ otvorena za nove članice, u prvom redu, Crnu Goru i zemlje regiona“, istakao je Drljević na konferenciji koja je održana u petak.

Prema njegovim riječima, uprkos izazovima poput rasta euroskeptičnih i nacionalističkih snaga, Bregzita, kontroverzama migrantske krize, te drugim previranjima unutar same EU, ona ostaje snažna ekonomska i politička globalna sila koja baštini temeljne vrijednosti i na najbolji način zastupa interese svojih građana.

„Upravo je zbog poboljšanja sveukupnog standarda i kvaliteta života građana, punopravno članstvo Crne Gore u EU naš jedini i glavni vanjskopolitički cilj, kojem posvećeno i odlučno težimo“, rekao je Drljević i dodao da na ispunjenju obaveza definisanih evropskom agendom marljivo rade svi društveni akteri, a da o zajedničkim naporima najbolje govore do sada preduzeti reformski procesi.

On je podsjetio da je Crna Gora, nakon sedam godina od otpočinjanja pregovara, otvorila 32 poglavlja od kojih su tri privremeno zatvorena, dok se očekuje da će preostalo pregovaračko poglavlje 8 – Konkurencija biti otvoreno ove godine.

Glavni pregovarač je istakao da je u oblasti vladavine prava, Crna Gora do sada znatno unaprijedila zakonodavstvo, uspostavila institucionalni okvir, a da visok stepen realizacije mjera iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24 upućuju na dobru dinamiku pregovaračkog procesa.

Kako je kazao, to potvrđuju i konstatacije iz posljednjeg izvještaja EK o Crnoj Gori u tim poglavljima, u kojima se navodi da je država umjereno spremna za primjenu pravne tekovine i standarda EU, te da je sveukupno u ovoj oblasti postignut određeni napredak.

„Takva ocjena predstavlja dodatan podstrek državnim institucijama u pogledu finalizacije aktivnosti na ispunjenju privremenih mjerila, a Izvještaj daje smjernice za dalje djelovanje, u prvom redu u oblastima u kojima do sada nijesmo ostvarili zadovoljavajuće rezultate“, dodao je Drljević.

Drljević je rekao da evropska ideja živi među građanima Crne Gore, i da je, kako je riječ o jednom od najkompleksnijih procesa u istoriji države, izuzetno važno adekvatno i blagovremeno informisanje građana o svim aspektima evropskog puta, čemu će doprinijeti Strategija informisanja javnosti o pristupanju koju je Vlada donijela krajem prošle godine.

On je naveo da je Berlinski proces učvrstio jedinstvo među narodima Zapadnog Balkana, i da na tome insistira i Strategija za vjerodostojnu perspektivu proširenja EU na Zapadni Balkan kojom EK nedvosmisleno upućuje na evropski put cijelog regiona.

Integracija zemalja regiona, kako je ocijenio glavni pregovarač, najbolja je strategija koja učvršćuje stabilnost evropskog kontinenta.

„Čvrsto vjerujemo da je uspjeh bilo koje države Zapadnog Balkana na evropskom putu uspjeh svih nas. Zato ćemo, kao predvodnik u ovom procesu, nastaviti da sa državama iz okruženja nesebično dijelimo naučene lekcije i iskustva iz pregovaračkog procesa, uvjereni da to doprinosi kvalitetnijoj i bržoj transformaciji regiona i njegovoj integraciji u EU“, poručio je Drljević.

Predsjednik Međunarodne panevropske unije Alen Terenoar podsjetio je da je prije 16 godina u Solunu održan samit evropskih šefova država i vlada, koji se izjasnio za integraciju Zapadnog Balkana u EU, te da je, nakon okončanja sukoba između naroda bivše Jugoslavije, državama Jugoistočne Evrope bilo saopšteno da će, u skladu sa njihovim željama, moći da pridruže evropskoj porodici.

On je ukazao da su od tog regiona samo Slovenija, Rumunija, Bugarska i Hrvatska uspjele da pristupe EU, ocjenjujući da za 16 godina to nije mnogo.

“Uz tehničke i pravne probleme, koji su službeno objašnjenje, postoje i politički motivi koji su članstvo u EU učinili sve zahtjevninijim i dugotrajnijim“, rekao je Terenoar, ističući da dugo čekajući pravo na punopravno članstvo u Uniji, narodi zemalja kandidata, kao i njihovi politički lideri, dovode u pitanje namjere Brisela i EU.

On je kazao da je svjestan da su se unutrašnje poteškoće u svakoj zemlji kandidatu morale dugo rješavati, kao i da je u nekim državama uočena i pojava vanjskih uticaja, koji su konkurencija ili čak neprijateljski raspoloženi prema EU.

Prema riječima Terenoara, geografskim položajem, istorijski i kulturno, evropske države su predodređene, ako to njihovi narodi žele, da se pridruže EU.

On je podsjetio na situaciju povodom obilježavanja „Dana D“ u Normandiji, navodeći da „niko nije siguran da li ćemo tokom ovog vijeka živjeti u miru“.

„Ponovo imamo neku vrstu hladnog rata što je opasno i treba da obratimo pažnju i suočimo sa ovom informacijom, a za to je potrebno da imamo snažnu i ujedinjenu, a ne slabu Evropu. Treba da se ulože napori da se izmijeni Evropa i njene potrebe, za nove generacije“, ocijenio je Terenoar.

Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav rekao je da komuniciranje procesa evropskih integracija na Zapadnom Balkanu težak zadatak imajući u vidu kompleksnost procesa i informacije koje stoje na putu komunikacijskih napora.

On je kazao da bi Strategija komunikacije EU trebalo da pojasni šta integracije donose svakom pojedincu, koristeći jednostavne riječi, lokalne jezike i način priče koji je blizak svakom građaninu, ali da, nažalost, postoje negativne priče u vezi sa EU.

“Čujemo konstantno da je EU u krizi zbog Bregzita, migracija i poslednjih šest mjeseci zbog evropskih parlamentarnih izbora. Svi u svijetu znaju šta nije dobro u EU zbog toga što smo transparentni i demokratični, a Unija ne zna šta je pogrešno u nekim djelovima svijeta, jer ta društva ostaju zatvorena. Stoga, molim vas uradite domaći zadatak, popravite stvari kod sebe kući, a onda dođite i pomozite nama“, poručio je Orav.

Prema njegovim riječima, nekim od negativnih priča o EU, te da će ona propasti i da nije zainteresovana za region, treba oponirati pozitivnim pričama o Uniji i o konkretnim prednostima vladavine zakona, slobode medija, o boljim školama i zdravstvenim sistemima.

„Nezavisni mediji preduslov su dobre i poštene javne debate koji smanjuju prostor za pristrasnost, narative koji negativno oblikuju percepcije i stavove ljudi o EU. U tom smislu nezavisnost Javnog servisa i medija uopšte ostaju od najvećeg značaja za EU“, naglasio je Orav.

On je dodao da je EU odlučna da osnaži slobodu medija i podrži i promoviše nezavisne medije.

„U ovom procesu ne možemo dovoljno da naglasimo značaj javnih elektronskih servisa. Oni snose mnogo veću odgovornost od privatnih medija i obavezni su da informišu građane, daju sadržaju koji je od javnog interesa“, naveo je Orav i ocijenio da javni servisi moraju da budu vodeća sila u demokratizaciji društava i da treba da se podrži njihova puna nezavisnost.

Kao još jedan značajan izazov za komunikacione napore, šef delegacije EU je istakao svijet dezinformisanja, koji, kako je rekao, šteti ubjeđenjima i prilici građana da budu informisani.

Ambasador Rumunije u Podgorici, Ferdinand Nađi, govoreći o komuniciranju procesa integracija prije pristupa te zemlje u EU, kazao je podrška stanovištva tom procesu bila izuzetno velika, ali da se, kako se Rumunija bližila Uniji i stanovništvo bolje informisalo, smanjio broj onih koji podržavaju ulazak u EU.

On je kazao da stanovništvo Rumunije, tokom procesa komuniciranja, nije imalo predstavu o poglavljima, početnim mjerilima i “žargonu” Brisela, niti su imali želju da se za to zainteresuju, već ih je zanimalo kako će se pridruživanje Uniji odraziti na njih i koje direktno koristi će imati iz tog procesa.

Nađi je istakao da su mediji bili važni za tu kominikacijui i savjetujeovao Delegaciji i crnogorskoj Vladi da investiraju u obuku bar jednog novinara iz svakog od glavnih medija za saopštavanje informacija od važnosti koje se tiču EU.

On je kazao da Rumunija, koja predsjedava Savjetom EU, podržava pristup EK kada je riječ o individualnoj procjeni kandidata na temelju zasluga kada je riječ o politici proširenja.

„Dijelimo procjenu Komisije da EU mora ostati kredibilan partner koji poštuje obećana data zemljama kandidatima, koje su zauzvrat ispunile svoje obaveze. Nedostak odluke o ostvaranju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom vodio bi ka različitim oponirajućim mišljenima o podršci Unije politci proširenja. Podržavamo i otvaranje posledjeg poglavlja za Crnu Goru koji se odnosi na konkurentnost“, dodao je Nađi.

Predsjednica CPEU Gordana Đurović kazala je da su na sve tri konferencije koje su do sada organizovali u okviru projekta istakli da je bolja komunikacije potrebna za bolju Evropu, ne samo za države članica i aspirante.

„Samo otvorenim dijalogom o problemima i izazovima možemo krenuti naprijed i ostvarivati evropske stepenice”, ocijenila je Đurović.

Kao drugu poruku tokom dvodnevnog rada, kako je rekla, pokušaće da afirmišu veće angažovanje EU u regionu.

“Dugo smo i mi čekali Bregzit, izbore i sve evropske izazove, ali sada, sa novim evropskim institucijama, očekujemo da će dobre usluge EU prema našem regionu biti nastavljene. Zašto da ne, ako je potrebno, Evropski parlament ili neka druga institucija, može se naći i u poziciji fasilitatora za određene teme koje je važno da rješavamo u našim bilateralnim i unutrašnjim odnosima u regionu”, rekla je Đurović.

Ona je kao moto i poruku konferencije istakla „više Evrope i integracije u zemljama koje su kulturološki i istorijski odavno u Evropi, sa posebnim akcentom na mlade“.

Đurović je, osvrćući se na komunikaciju EK sa kojom su bili propraćeni izvještaji za zemlje regiona, kazala da EU poručuje da su vrata otvorena i da politika proširenja predstavlja ulaganje u mir, sigurnost, prosperitet i stabilnost Evrope i Zapadnog Balkana.

“Mislim da je ta poruka jasna, da to nije samo obostrani ekonomski interes i prosperitet zemlje, nego prosperitet na temeljima stabilnosti i pune integracije u skladu sa evropskim standardima. Svjesni smo da se EU mora konsolidovati da bi bila veća i snažnija, a da mi za taj proces moramo biti spremni”, rekla je Đurović.

Ona je podsjetila na poruke koje se često čuju iz regiona – da je kvalitet važniji od brzine, i istakla da je vrijeme ipak problem.

“Već dugo pregovaramo i zato sa nestrpljenjem očekujemo jesen u radu evropskih institucija. Spremni smo da nastavimo posvećeno da ispunjavamo svoje zadatke, ali nam treba pomoć da održimo “radnu temperaturue reformi”, kazala je Đurović.

Smatra da je za Crnu Goru, kao i za i Srbiju, sada najveći izazov da dobije konačna mjerila za vladivinu prava, kako bi to bila prekretnica, koja bi prikazala kraj procesa pristupanja.

Đurović je rekla da su Crna Gora i Srbija predvodnice u procesu integracija, ali da posebna pomoć treba da bude upućena zemljama koje imaju najviše otvorenih problema (Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija) i da se na njih ne smije zaboraviti.

Konferencija je nastavljena u subotu panelima o evropskoj budućnosti i mladima, EU perspektivi i izazovima nakon evropskih izbora, kao i regionalnim izazovima na putu prema Uniji.

Evropska komisija (EK) mora ponovo da potvrdi svoje obaveze i ciljeve i da kaže da proces pridruživanja, zasnovan na zaslugama, treba da se nastavi i da izrazi jasnu spremnost da apsorbuje Zapadni Balkan, poručeno je na konferenciji Crnogorske panevropske unije drugog dana, u subotu 8. juna.

Članica Evropskog parlamenta (EP) iz Hrvatske Željana Zovko kazala je, na panelu EU perspektiva i izazovi nakon EP izbora, da Unija prolazi kroz bolju fazu neko što se očekivalo, s obzirom na strah da će na izborima prevladati populisti.

Ona je navela da se nakon migrantskih talasa, koji su došli balkanskom rutom, vratila ideja da Zapadni Balkan zahtijeva novu strategiju, dok su strahovi od nestabilnosti zbog većeg priliva izbjeglica vratili fokus Evrope na to područje.

Zovko je kazala da Evropska narodna stranka ima kandidata za predsjednika EK, Manfreda Vebera, koji, prema njenim riječima, zna šta znači za stabilnost i mir Evrope ukoliko se proširenje ne nastavi, a poruke ne budu ohrabrujuće.

„Mislim da će forumulisanje politika buduće EK prema tim pitanjima biti odrednica kako anulirati uticaj trećih zemalja, koje su ovdje itekako pristupni“, rekla je Zovko.

Kako bi se dobila podrška za dalju borbu za proširenje, prema njenim riječima, potrebne su pozitivne poruke dijaloga i pomirenja, ne žrtvi, kao i pozitivne poruke kompromisa i pozitivni medijski natpisi a ne oni koji vrlo često zastrašuju evropske centre odlučivanja.

Zovko je kazala da se dugo vremena opravdanost nekih politika i međunarodne zajednice radilo kroz kreiranje konstantnih kriza, dodajući da se, ukoliko postoje stalne krize i konfrontacije u nekim zemljama i šalju takve poruke, onda gubi svaki argument zašto bi EU primila te zemlje.

„Ukoliko se ne desi pedagogija unutar same zemlje i ne nađe razlog da se ove zemlje „prodaju“ Evropi kao potencijalno zdrava društva, koja će doprinijeti EU, izuzetno će biti teško tu istu priču prodavati društvima koji su u strahu od najezde novih, jeftinijih radnika“, navela je evropska poslanica.

Ona je kazala da je EK jedan od najvećih finansijera država Jugoistočne Evrope ali da ima najlošiju komunikacijsku strategiju i dodala da priča i komuniciranje evropskih integracija mora biti obostrano, odnosno ići iz EU i država kandidata.

„Zašto u medijima nemamo pozitivne slike napretka, uspješnih ljudi koji su napravili nešto u društvu? Način na koji se region predstavlja u medijima nije slika prodaje daljeg proširenja“, istakla je Zovko.

U budućnosti se, nakon formiranja novih grupacija, u Evropi može očekivati pokušaj pedagogije društava koje će trebati da odluče o daljoj integraciji.

„A to nije Brisel. Berlin i Pariz će morati dati odluku da li su za proširenje i kada će ono biti. Vidimo da je ono zadnje na listi u ovim razmatranjima. Da bi stavili da bude prvo, moramo raditi na komunikacijskoj strategiji poboljšanja imidža i čitave priče kako ne bi smo ovaj prostor prepustili zemljama koje traže ovdje da se stacioniraju“, rekla je Zovko.

Kada je riječ o evropskim integracijama, ona je kazala da je Crna Gora najbolji učenik, ali da se sve može promijeniti.

„Nemojte biti ohrabreni sa nekim pohvalama. Treba konstantno raditi na tome da Crnu Goru zaštitite od onoga što se preko noći može desiti, a to je zamor i traženje nekog srednjeg puta same EU nekada prepusti prostor onima čiju viziju ne bismo prihvatili“, poručila je Zovko.

Član EP iz Hrvatske Jozo Radoš rekao je da je, nakon izbora, dobra stvar što je uz rast desnice i evroskeptičnih tendencija u EU i dalje postoji stabilna većina proevropski orjentisanih snaga.

Kako je naveo, činjenica da su četiri proevropske političke grupacije upućene jedna na drugu može imati pozitivan efekat na buduću politiku EU.

Radoš je kazao da je teško očekivati neke veće proboje u vanjskoj politici EU, jer je ona zarobljena u globalnim međunarodnim politički strateškim odnosim i teško iz takvih odnosa može izaći zbog unutrašnjih razloga.

On je rekao da EU može napraviti korak naprijed sa Kinoma, ali da je teško očekivati neki proboj u odnosima sa Rusijom, dok je teško reći šta će biti sa Amerikom.

Radoš je istakao i da je pitanje proširenja važno, te da je EP puno toga učinio u proteklim godinama i prvi put se jasno čulo da je proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana interes Unije.

„Ali osim dobre politike EK i EP, koji će se vjerovatno nastaviti, ulogu u vanjsko političkim pitanjima proširenja ima Savjet EU i sa njihove strane nije bilo volje, i teško je očekivati da će je biti i dalje, da se preduzme snažno političko vođstvo i ubrza taj proces, da se politički fokus stavi na proširenje, stabilizaciju i stvaranje prostora stabilnosti umjesto prostora prijetnje i uticaja drugih“, rekao je on.

Radoš ne misli da se, nakon evropskih izbora, EU nalazi na nekom posebnom trenutku, prekretnici.

„Ona je uvijek imala svojih poteškoća, otvorenih pitanja, zastoje, probleme. Ne mislim da će se ništa spektakularno dogoditi. Mislim da nema prave alternative snaženju EU u onim područjima i tempom koji je realan“, ocijenio je Radoš.

Generalni sekretar Međunarodne PEU Pavo Barišić, rekao je da su izbori za EP pokazali da EU ne želji dalju dezintegraciju nego integraciju.

Kada je riječ o proširenju , on je podsjetio na izjavu visokog komesara Johanesa Hana u poslednjem izvještaju da će pregovori za proširenje zemalja Jugoistočne Evrope biti najvažniji strateški plan EU u sledećem mandatu.

“Evropa na polaganju ovog ispita proširenja potvrđuje da li može daje voditi politika stabilnosti, odnosno može li Evropa izvoziti stabilnost ili će uvoziti nestabilnost”, istakao je Barišić.

On smatra da je Evropu potrebno ekonomski, politički, kulturno i odbrambeno osnažiti, razvijajući zajedničku geostrategiju.

“Sada nakon evropskih izbora ključno je da jačati odbrambenu moć i demokratske institucije. Izbori su bili jedan od prelomnih trenutaka u razvoju EU i sada su potrebni reformska ostvarenja. Potrebna je reforma Unije i najbolje je započeti sa jačanjem demokratskih institucija, izgradnjom evropske javnosti, a neophodno je jačati i kohezivnu snagu i smanjivati razlike među djelovima EU”, ocijenio je Barišić.

On je istakao značaj evropskog zajedništva, navodeći da se tako države EU mogu nositi sa svim izazovima koji će uslijediti.

“Snažna i čvrsta Evropa, koja može braniti svoje građane, značajan je zalog za mir i stabilnost u svijetu”,

rekao je Barišić.

Potpredsjednik Panevropske unije Njemačke, Andreas Rab, kazao je da ovogodišnji evropski izbori odražavaju postojeće politike tendencije Evrope, gdje tradicionalne partije gube svoju snagu, a nove dobijaju veći prostor na političkoj sceni.

On je rekao da će svakih pet godina evropske institucije susretati sa novim sastavom, i kada je riječ državama regiona Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope, ukazao na važnost izvještača za te zemlje.

Član Predsjedništva Međunarodne PEU, Andrej Lepavcov, podsjetio je da je prošle godine data nova strategija proširenja i da je EU nakon 15 godina, zahvaljujući bugarskom predsjedavanju, donijela odluku da se posveti proširenju.

Kako je naveo, tokom berlinskog procesa bilo je dosta sastanaka lidera Zapadnog Balkana, ali to ne znači da se vidio automatski napredak u procesu proširenja integracija.

“U ovom trenutku imamo EK koja završava mandate, i pokušava da ubijedi neke zemlje Evrope da se proces proširenja mora nastaviti uprkos tome što se suočavaju sa određenim izazovima. Treba vidjeti kakva je zaista namjera ovog ponovnog uključenja i da li će EU koristiti moć svoje transformacije za zemlje Zapadnog Balkana”, istakao je Lepavcov.

On je kazao da se Berlinski proces odigrao kada su se zemlje okrenule sebi i postale duboko podijeljene kada su u pitanju migracije, i dodao da je process imao pozitivne ishode, ali da EU nije obezbjedila dovoljno resursa da se neutrališu efekti godina komunističke vlasti u regionu.

Lepavcov je naveo da se Crna Gora, ali i Srbija, koje su lideri u procesu integracija žale zbog sporog procesa pregovora i ocijenio da, ako se tako nastavi, proevropska javnost u tim državama će postajati sve više nervozna.

Kako je rekao, još je nesigurno kako će tokom novog sastava EK doći do osnaživanja procesa proširivanja.

“Ja bih rekao da neće doći do proširenja u ovom mandatu. Nakon ovih izbora, koji nijesu napravili toliko velike promjene kako se očekivalo, EK mora ponovo da potvrdi svoje obaveze i ciljeve i da kaže proces pridruživanja zasnovan an zasluga treba da se nastavi i da izrazi jasnu spremnost da apsorbuje Zapadni Balkan”, ocijenio je Lepavcov.

Stefan Habok iz Panevropske unije Austrije smatra da nakon izbora, neće biti velikih promjena u politici EK i EP vezano za proširenje EU.

“Pozicija EK i EP je uvijek bila jasan – da oni žele i podržavaju proširenje. Ali problem kada se radi o tom procesu je Savjet EU. Postoje neke države, Francuska i Holandija, koje blokiraju svaku inicijativu koja bi dovela šest balkanskih država u EU”, rekao je Habok.

On smatra da je problem što nema pravog razumijevanja istorije, potreba ljudi u Jugoistočnoj Evropi, za situaciju nakon ratova, kao i da neke države Evrope ne znaju kako je nekad bilo u Jugoslaviji, a kako su se bivše jugoslovenske zemlje dalje razvile.

Habok je rekao da je problem što, neopravdano, postoje argumenti protiv proširenja, kao što su da su troškovi integracija, činjenica da su Bugarska i Rumunija prebrzo ušle u EU, da će mladi koji dolaze iz novih članice preuzeti poslove.

On je poručio da narodi zemalja Jugoistočne Evrope treba da budu dio EU jer su oni Evropljani i imaju pravo na to.

U bloku posvećenom regionalnim izazovima obratili su se:

Mislav Ježić, predsjednik PEU Hrvatske

Osman Topcagic, predsjednik PEU Bosne i Hercegovine

Vojislav Mitic, predsjednik PEU Srbije

Arian Krasniqi, predsjednik PEU Kosova

Ales Lampe, potpredsjednik PEU Slovenija

 Klevis Limaj, generalni sekretarijat, PEU Albanije

Gordana Djurovic, predsjednica PEU Crne Gore

Sa druge strane mladi Panevropskih unija su diskutovali o ulozi mladih u okvirima Evropske unije, i to:

Ljudevit Fran Ježić, Mladi PEU Hrvatske

Charles Steiner, Mladi PEU Austrije

Milica Muhadinović, Mladi PEU Crne Gore

Na kraju, učesnici konferecije su usvojili Deklaraciju u kojoj se zalažu za Evropu kroz bolju komunikaciju, za snažnije angažovanje u regionu, za evropsku integraciju zemalja jugoistoka Evrope, sa fokusom na mlade i za stabilniji i integrisaniji region.

DECLARATION_ENG & MNE version

„Izrazili smo svoju volju da podržimo bolju komunikaciju o procesu evropskih integracija između evropskih institucija, država članica i kandidata i potencijalnih kandidata zemalja Jugoistočne Evrope kako bismo podržali dinamiku integracionog procesa Crne Gore i svih zemalja regije prema Evropskoj uniji“, kazali su učesnici.