Održana konferencija Crnogorske panevropske unije u Tivtu na temu: “Izgradnja održive budućnosti za Crnu Goru kroz pristupanje EU i UN ciljeve održivog razvoja”

Održana konferencija Crnogorske panevropske unije u Tivtu na temu: “Izgradnja održive budućnosti za Crnu Goru kroz pristupanje EU i UN ciljeve održivog razvoja”

Crnogorska panevropska unija (CPEU) je organizovala Internacionalnu konferenciju “Izgradnja održive budućnosti za Crnu Goru kroz pristupanje EU i UN ciljeve održivog razvoja”, u Hotelu Palma u Tivtu, u petak i subotu 1-2 februara 2019. godine. Konferencija dio Jean Monnet (Žan Mone) projekta “Kroz integracije prema održivosti u Crnoj Gori – ERASMUS +, Jean Monnet Action”, koji podržava EU, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Agenda konferencije.

Ključne poruke sa prvog dana konferencije u bloku pod nazivom UN Agenda 2030 – EU Agenda 2025 su bile:

  • Gordana Djurovic, predsjednica Crnogorske panevropske unije, pojasnila je kako EU prati ciljeve održivog razvoja, odnosno progres: “Evropska Unija se sad posebno izlaskom SAD iz Pariskog sporazuma i dugim, velikim turbulencijama na multiratelarnoj sceni našla kao lider održivog razvoja zajedno sa sistemom UN i u tom smislu prepoznala da treba da prati, kroz poseban svoj monitoring ciljeve održivog razvoja. A mi smo negdje kao zemlja kandidat koja je otvorila i poglavlje 27, između UN indikatora i evropskih indikatora, na putu da pratimo šta se dešava u Crnoj Gori. EU je izabrala 100 indikatora da prati 17 univerzalnih ciljeva, sve ono što bi svaka država voljela da ima u svom okruženju i što su istovremeno i naši razvojni ciljevi”.
  • Aleksandar Drljević, glavni pregovarač, Kancelarija za evropske integracije, Kabinet Predsjednika Vlade Crne Gore, je rekao da su ovo dva komplementarna procesa (EU-UN) i jedan bez drugog se ne mogu nikako realizovati: “Posebno mi je važno da kroz komunikacionu strategiju ovu priču još više promovišemo. Mislim da niti u EU niti određene međunarodne tokove ne ulazi pojedinac ili određena institucija. Jako je važno da pričamo o evropskim standardima i evropskim vrijednostima jer samo na taj način moguće je postići cilj koji je pred nama”. Naglasio je da je na Vladi usvojen i novi Program pristupanja Crne Gore sa  Evropskom unijom sa novim pristupom koji se upravo nastoji povezati ove dvije agende na taj način da da se kroz ostarivanje obaveza iz procesa pristupanja ujedno postiže napredak i u ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Najavio je i otvaranje poslednjeg poglava, PP 8 konkurencija, a i moguće zatvaranje nekih poglavlja gdje je već uspostavljena interna spremnost za zatvaranje.
  • Petar Vujović, v.d. Sekretar, Sekratarijat za turizam i preduzetništvo, Opština Tivat, govorio je o tome gdje je Opština Tivat danas, njenoj saradnji sa poljoprivrednim, NVO i obrazovnim sektorom ali i naglasio je da se od tri najveća turistička projekta u Crnoj Gori, dva provode u Tivtu. Napredak je učinjen zahvaljujući pametnom strateškom planiranju, povjerljivim investitorima i jasnoj viziji razvoja. Opština Tivat sprovela je i sprovodi preko 16 projekata finansiranih iz EU fondova. Kao pokazatelj da Tivat ide u pravcu implementiranja ciljeva održivog razvoja, Opština je prva u Crnoj Gori koja je uvela podzemne kontenjere, solarne klupe i uslove za korištenje bicikala.
  • Miodrag Dragišić, predstavnik UNDP Crna Gora, govoreći o 17 ciljeva održivog razvoja istakao da iako djeluju kao bajka ili daleki san, nije tako: “Ovo je zaista globalna posvećenost svih država. To nisu ciljevi koje nameću Ujedinjene nacije nego ciljevi kojima su se posvetile ili o kojima su se dogovorile sve zemlje članice UN kojih trenutno ima 193. To je vizija izgradnje boljeg svijeta do 2030. Iza ovih 17 ciljeva stoji 169 podciljeva i 249 indikatora kojima se mjeri uspješnost njihovog ostvarenja. Oni su univerzalni što znači da nisu namjenjeni niti jednoj zemlji ili oblasti”. Naglasio je da je za obije agende jako bitna implementacija, pogotovo na lokalnom nivou, imajući u vidu da je Crna Gora među prvim državama koja je u potpunosti inkorporirala ciljeve održivog razvoja u svoj sistem i sa strateškog nivoa, kroz NSOR, uradila sve što je trebalo.
  • Jovanka Vujačić, direktorica Srednje mješovite škole “Mladost”, Tivat, govorila je o aktivnim metodama obrazovanja koje su zastupljene u zemljama EU i primjeni kod nas: “To što se tiče sistema obrazovanja ide postepeno jer je to živi sistem koji se stalno treba mijenjati, prilagođavati, biti inovativan. I profesori su ti koji najviše trebaju doprinijeti kreativnosti učenika i razvijanju kritičkog mišljenja. To je ono što nastojimo, ne samo kao škola nego kao kompletno crnogorsko obrazovanje da pojačamo to kritičko mišljenje učenika, razmišljanje, da učenik bolje povezuje, sve je to aktivniji pristup i način rada sa učenicma”. Direktorica je naglasila da škola ima predmete koji se bave evropskim integracijama, te da su prepoznali značaj koji ti procesi imaju za mlade.
  • Medijator, Adrijan Vuksanović, potpredsjednik Crnogorske Panevropske Unije (CPEU) mišljenja je da se na pravom mjestu organizuje ova konferencija o Evropskoj Uniji i evropskim vrijednostima, u gradu koji to dugo već baštini kako kroz multikulturalne vrijednosti i tako i kroz otvorenost za sve novo i kvalitetno, a sa druge strane i o održivom razvoju kao gradu koji strateški planira razvoj u skladu sa ciljevima održivog razvoja.

 Drugog dana konferencije održanog u subotu 2. februara na temu Mjerenje održivosti: NSOR 2030 i EU agenda zaključeno je sledeće:

  • Predrag Bjelić, Univerzitet u Beogradu, Ekonomski fakultet, prezentovao je poziciju i iskustva Srbije na ove dvije teme. Saopštio je da su današnji globalni ekonomski odnosi najviše prožeti trgovinskim aktivnostima, te da savremeni EU spoljnotrgovinski sporazumi sadrže pravila u trgovini bazirana na principima održivog razvoja.
  • Zlatko Mikulič, potpredsjednik, Panevropski pokret, Slovenija, je izjavio da je upravljanje vodama postalo i da će sve više postati ključno pitanje u međunarodnim odnosima, te da se na sistemski i zajednički način treba uređivati ovo pitanje. Predstavio je perspektivu Slovenije, koja je po prirodnim karakteristikama vrlo slična Crnoj Gori i na taj način pružio model kao prijedlog za uređenje pitanja voda na teritoriji Crne Gore.
  • Marija Tripunović, Kancelarije za evropske integracije, P.P. 27 Životna sredina i klimatske promjene, je zaključila da ne postoji nijedno poglavlje u okviru kojeg Crna Gora pregovara sa EU, a da se ne poklapa u određenoj mjeri sa ciljevima održivog razvoja. Naglasila je da su najveća poklapanja vidljiva u poglavljima 27 životna sredina, 23 pravosuđe i temeljna prava i poglavlje 19 socijalna politika i zapošljavnje.
  • Bojana Radević, načelnica Odeljenja za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka, MONSTAT, je saopštila da su statistički podaci jako bitni u smislu procjene stanja i podataka napretka u oblastima ove 2 agende. Dodatno, rekla je da UN definiše jasnu metodologiju koju trebaju proizvođači statistike usvojiti svuda u svijetu kako bi se podaci mogli porediti i poslužiti za dalje analize.
  • Jelena Knežević, Nacionalni savjet za održivi razvoj Crne Gore, predstavila je aktivnosti koje će Crna Gora realizovati s ciljem uspostavljanja efikasnog sprovođenja Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine, prije svega u kontekstu jačanja institucionalne organizacije za sprovođenje politike održivog razvoja, uspostavljanja složenog sistema za praćenje indikatora održivog razvoja s pratećom reformom statističkog sistema i jačanja partnerstava za održivi razvoj.
  • Aneta Kankaraš, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, je naglasila da kroz Nacionalnu strategiju održivog razvoja Crna Gora se pozicionira među prve zemlje na Zapadnom Balkanu koja je u potpunosti prihvatila u nacionalni sistem i integrisala zahtjeve Ujedinjenih nacija utvrđene Agendom za održivi razvoj do 2030, uzimajući pritom u obzir različite nacionalne okolnosti, prije svega proces pristupanja EU, zatim kapacitete i nivoe razvoja, uz poštovanje nacionalnih politika i prioriteta.

 

Nadalje, u drugom dijelu konferencije u subotu organizovane su tematske radionice vezane za izračunavanje ekološkog otiska za studente, učenike i druge učesnike, uz set predavanja i diskusiju na dobijene rezultate o ekološkim posledicama njihovog trenutnog ponašanja potrošnje i efekata povezanih sa odabranim promjenama u dnevnim aktivnostima potrošnje

Na kraju rada Konferencije usvojen je set Zaključaka i Preporuka kroz koje se podržava bolja komunikacija i osnaženje zajedničkih napora u procesu ostvarivanja crnogorskih jedinstvenih razvojnih i integracionih ciljeva kako bi promovisali zeleniji i humaniji razvoj Crne Gore na putu ka punopravnom članstvu u EU.

Klikom na link ZAKLJUCNE OCJENE I PREPORUKE_2.2.2019_TISIM_Tivat možete pogledati koje su ključne ocjene i preporuke usvojene na održanoj TISIM konferenciji.